Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

1267

1267

1267.

Najkasnije sredinom 13.stoljeća započeta je gradnja prve komunalne palače na Peristilu koja je u prizemlju je imala ložu za suđenje i sklapanje službenih ugovora. Prvi dokument koji spominje ložu je iz 1267. godine, Djelomično je sačuvana u prizemlju kavane u palači Grisogono-Cipci na Peristilu.

1358—1367

1358—1367

1358—1367

Između 1358. i 1367. godine dovršena je nova komunalna palača na trgu sv. Lovre (Platea Sancti Laurentii), čija se gradnja spominje već u gradskom Statutu iz 1312. godine.

1426

1426

19. lipnja 1426.

19. lipnja 1426. – papa Martin V. Colonna provjerava navode iz pisma građana koji traže dozvolu za rušenje crkve sv. Lovre na trgu i njeno premiještanje na pogodnije mjesto unutar gradskih zidina. Čini se da je riječ o gotičkoj crkvi koja je temeljitom pregradnjom preoblikovana u Vijećnicu s lođom u prizemlju.

1431

1431

1431.

Splićani traže pomoć od vlade za popravak komunalne palače

1433

1433

1433.

Natpis kneza Marka Morosinija (1432.-1434.) na pročelju današnje “Stare vijećnice”: Ovdje je nebeski Marko [Republika sv. Marka], koji gleda sva mora uokolo pa bdije i nad gradom Splitom. Ovdje je gradski knez Marko, odvjetak plemena Morosini, u vrijeme prejasnog Franje Foscari, obnovio i povećao gradski Dom i tvoje o sv. Lovro svetište godine 1433. Natpis vjerojatno ne pretjeruje oko pothvata gradnje, jer se u vrhu trifore na susjednoj zgradi (1821. srušenoj) nalazio Morosinijev grb (danas u priv. zbirci u Omišu). Zapravo, u toj zgradi bijaše prvotna Vijećnica, a od 18. st. komunalno kazalište.

1437—1439

1437—1439

1437. —1439.

Grbovi kneza Viktora Delfina na bifori kapele sv. Lovre i u podnožju svečeva kipa koji je bio izložen na uglu zgrade ukazuju na vrijeme dovršetka njezine gradnje

1441—1443

1441—1443

1441.—1443.

Grb grada iz doba kneza Dimitrija Quirinija (danas u Muzeju grada Splita), koji je bio ugrađen na pročelju, svjedoči da se zgrada tada dovršavala.

1448—1455

1448—1455

1448.—1455.

Andrija Aleši radi na sklopu palače. Postao je splitski građanin, nagrađen i zemljištem na kojemu je mogao podići kuću ili radionicu, u predjelu Sdoria (jugoistočni dio nekadašnje careve palače).

1668

1668

1668.

Generalni providur Antonio Priuli traži da se učini troškovnik za obnovu kneževe palače koja će “postati neuporabiva” ukoliko se ne popravi.

1749

1749

1750.

U kazalištu u sklopu Kneževe palače (osnovanom prije 1742.), priređuje se prva dokumentirana opera.

1754

1754

1754.

U zapadni dio trijema Vijećnice uzidana ploča s mjerama odobrenim od Senata, kojim se određivala količina posuda za drva, most i vapno. Ranije su uz renesansni stup za zastavu bile uklesane mjere za mast i žitarice.

1774

1774

30. siječnja 1774.

U najžešćem zabilježenom potresu oštećena je Kneževa palača, i brojne kuće u gradu

1818

1818

1818.

Općina obavještava poglavarstvo da su zarobljenici u kneževoj palači, kao i straža u nekadašnjoj vijećnici u opasnosti, jer su zgrade u ruševnom stanju.

1821—1824

1821—1824

1821.—1824.

Uklonjen veći dio sklopa kasnogotičke Kneževe palače, čime je dobiven današnji izgled Narodnoga trga

1821

1821

1821.

Austrijska vlast godine prisvojila gradsku vijećnicu i pretvorila je u vojnu stražarnicu, sa stanom vojnog zapovjednika na gornjem katu

1879—1880

1879—1880

1879.—1880.

Stara gradska vijećnica obnovljena u neo-gotičkom stilu kao Općinski dom.

1926

1926

1926.

Otvoren Etnografski muzej (premješten u prikladniji prostor 2004.)

1945

1945

14. travnja 1945.

U dvorani gradske vijećnice je održano izvanredno zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske na kojemu je izabrana prva Narodna vlada Hrvatske.

1965

1965

1965.

U dijelu uz staru vijećnicu sastajali su se srednjoškolci, koji bi formirali krugove gotovo uvijek na istome mjestu.